Sažetak epizode
U novoj epizodi podkasta Izvolite u salon razgovaramo o jednom od najznačajnijih arhitekata srpske moderne i čoveku čija dela i danas predstavljaju nezaobilazni deo arhitektonskog identiteta Beograda i Srbije.Od zgrade Državne štamparije, danas poznate kao BIGZ, preko Komande vazduhoplovstva u Zemunu, do Banovine u Novom Sadu i hotela Metropol, Brašovanov opus svedoči o izuzetnom razumevanju arhitekture, prostora i vremena u kojem je stvarao.Razgovaramo o njegovom životu i radu, evropskim uticajima, razvoju moderne arhitekture između dva svetska rata, ali i o tome kako danas čitamo, čuvamo i vrednujemo arhitektonsko nasleđe.Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter!Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: 🔗 https://www.patreon.com/c/IzvoliteusalonuAnđela M. Dukić je rođena 1997. godine u Aleksincu. Osnovne i master studije završila na Filozofskom fakultetu u…
U novoj epizodi podkasta Izvolite u salon razgovaramo o jednom od najznačajnijih arhitekata srpske moderne i čoveku čija dela i danas predstavljaju nezaobilazni deo arhitektonskog identiteta Beograda i Srbije.Od zgrade Državne štamparije, danas poznate kao BIGZ, preko Komande vazduhoplovstva u Zemunu, do Banovine u Novom Sadu i hotela Metropol, Brašovanov opus svedoči o izuzetnom razumevanju arhitekture, prostora i vremena u kojem je stvarao.Razgovaramo o njegovom životu i radu, evropskim uticajima, razvoju moderne arhitekture između dva svetska rata, ali i o tome kako danas čitamo, čuvamo i vrednujemo arhitektonsko nasleđe.Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter!Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: 🔗 https://www.patreon.com/c/IzvoliteusalonuAnđela M. Dukić je rođena 1997. godine u Aleksincu. Osnovne i master studije završila na Filozofskom fakultetu u…
Epizode
Dragiša Brašovan i priča o srpskoj modernoj arhitekturi | Izvolite u salon 65
SlušanoU novoj epizodi podkasta Izvolite u salon razgovaramo o jednom od najznačajnijih arhitekata srpske moderne i čoveku čija dela i danas predstavljaju nezaobilazni deo arhitektonskog identiteta Beograda i Srbije.Od zgrade Državne štamparije, danas poznate kao BIGZ, preko Komande vazduhoplovstva u Zemunu, do Banovine u Novom Sadu i hotela Metropol, Brašovanov opus svedoči o izuzetnom razumevanju arhitekture, prostora i vremena u kojem je stvarao.Razgovaramo o njegovom životu i radu, evropskim uticajima, razvoju moderne arhitekture između dva svetska rata, ali i o tome kako danas čitamo, čuvamo i vrednujemo arhitektonsko nasleđe.Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter!Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: 🔗 https://www.patreon.com/c/IzvoliteusalonuAnđela M. Dukić je rođena 1997. godine u Aleksincu. Osnovne i master studije završila na Filozofskom fakultetu u…
ANATOMIJA SNOVA - Miodrag Dado Đurić | Izvolite u salon 64
SlušanoU novoj epizodi podkasta Izvolite u salon ulazimo u neobičan, uznemirujući i fascinantan svet Dada Đurića.Od bića koja nastanjuju njegove slike, preko organskih oblika i fantastičnih pejzaža, do granice između lepote i užasa – istražujemo jedan od najosobenijih umetničkih univerzuma našeg slikarstva.Ko su stanovnici Dadovog sveta i iz kakve se imaginacije rađaju?Dado Đurić je rođen 4. oktobra 1933. godine, na Cetinju. RTV CG podseća da ga je godine 1944, kada je umrla njegova majka, prihvatio ujak, takođe slikar, da je život nastavio u Sloveniji, u Ljubljani. Umetničku školu je završio u Herceg Novom 1952. godine, a potom Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Marka Čelebonovića. Prvi put izlagao je u Rijeci, sa francuskim slikarima 1958. godine. Po doprinosu nadrealizmu neki ga porede s Dalijem i Šagalom.Marko Čelebanović mu pomaže da ode u Pariz sredinom pedesetih godina i od tada Dado je živeo u Francuskoj, u mestu Šamon an Veksan blizu Pariza, gde je imao atelje. Boravio je kratko u…
PRISVAJANJE SLIKE - Vladimir Milanović
SlušanoPridružite nam se u salonu i upoznajte delo savremenog umetnika i profesora na Fakultetu likovnih umetnosti, Vladimira Milanovića. Umetnička praksa Vladimira Milanovića raznovrsna je u pogledu medija i metodologije, što oslikava i sama postavka aktuelne izložbe u Galeriji grafičkog kolektiva. U epizodi smo razgovarali, kako o postavci izložbe Kroz slojeve, tako i o pitanju aproprijacije sadržaja iz kulture, postupku koji je prisutan kroz čitavu istoriju umetnosti. Kada je preuzimanje tuđe slike opravdano, a kada predstavlja krađu? Na koji način slika može dobiti novi kontekst i višeslojno čitanje? Ovo su pitanja koja Milanovićev rad postavlja, kako kroz digitalne medije, tako i kroz grafički list.Vladimir Milanović (1979, Beograd)www.vladimirmilanovic.comDiplomirao je (2003), magistrirao (2008) i doktorirao (2014) na Grafičkom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Na Interdisciplinarnim magistarskim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu stekao je zvanje magistra umetnosti u oblasti digitalne…
Kako zavoleti umetnost? | Marija Jovičić (Umetnost kaže može) | Izvolite u salon 62
SlušanoMarija Jovičić, autorka Instagram profila Umetnost kaže može, gošća je nove epizode podkasta Izvolite u salon.Razgovarali smo o tome kako se danas govori o umetnosti i zašto mnogi i dalje imaju osećaj da je ona namenjena samo uskom krugu ljudi. Dotakli smo se pitanja kako društvene mreže mogu da postanu prostor ozbiljnog obrazovanja, šta znači popularizovati istoriju umetnosti bez pojednostavljivanja i zbog čega je važno da naučimo da posmatramo umetnička dela bez straha da ćemo ih „pogrešno“ razumeti.Pričali smo i o nastanku profila Umetnost kaže može, o tome kako izgleda stvaranje kvalitetnog edukativnog sadržaja, zašto pojedina umetnička dela i danas izazivaju snažne reakcije, kao i o tome kako umetnost može da postane deo svakodnevice svakoga od nas.Ako vam se dopada ono što radimo, pretplatite se na kanal, ostavite komentar i podelite ovu epizodu sa prijateljima. Vaša podrška nam pomaže da nastavimo da razgovaramo sa ljudima koji umetnost, kulturu i društvo čine bližim i razumljivijim široj publici.
Vinsent van Gog - SMRT (4. deo)
SlušanoU četvrtoj, ujedno i poslednjoj epizodi našeg serijala o Vinsentu van Gogu, stižemo do njegovih poslednjih dela - od autoportreta sa previjenim uhom, preko prizora iz Overa, do poslednjih slika koje je naslikao u prirodi. Šta se zapravo događalo sa Van Gogom u periodu koji je ostao obeležen pričama o njegovom mentalnom stanju, izolaciji i stvaralačkoj groznici? Kako se menja njegov odnos prema sopstvenom slikarstvu? I koja je zaista bila njegova poslednja slika (najverovatnije to nije ona na koju ste pomislili)? Ali priča se ovde ne završava.Posle Van Gogove smrti počinje druga etapa: stvaranje Van Goga kakvog danas poznajemo. Kako je njegovo delo sačuvano, predstavljano i postepeno dobilo status jednog od najprepoznatljivijih opusa u istoriji umetnosti? U tom procesu važnu ulogu imala je Johana van Gog-Bonger, supruga njegovog brata Tea — žena čiji je rad decenijama bio presudan za očuvanje i promociju Van Gogovog nasleđa. U ovoj epizodi zato ne govorimo samo o kraju jednog života, već i o početku stvaranja…