Viza

Je li opravdan optimizam koji se osjeća nakon izbora u Bosni i Hercegovini i što za Hrvate u toj zemlji znači da napokon imaju svoju predstavnicu u predsjedništvu BiH. Što je donio sastanak na vrhu MED 9? Zašto su Francuski učenici i studenti na ulicama? Zašto su nezadovoljni španjolski građani, gdje je premijer Pedro Sanchez raspisao prijevremene izbore? Kako se i zašto Europa priprema za hibridne napade? Koliko su realne ideje britanskog premijera o povratku Ujedinjenog kraljevstva u Europsku uniju? Urednica: Jelena Mikovčić

Ovog tjedna deseti su opći izbori u BiH. U prvom planu kampanje su nacionalne teme. S terena se javio dopisnik Ivan Katavić. I Srbija se priprema za izbore, i to prijevremene. Glavna bitka bit će između Aleksandra Vučića i studentske liste, nastale iz dvogodišnjih studentskih protesta. Kineski predsjednik Xi Jinping, uz veliko zanimanje javnosti posjetio je Washington. Na Bliskom istoku hutisti i dalje napreduju u svojoj misiji kontrole ključnog tjesnaca Bab el-Mandaba. Umjetna inteligencija i dalje se navodno odmetnula te napada strane vlade. Švicarska neutralnost neće se postrožiti - rekli su na referendumu građani te zemlje. Za kraj: političke poruke pape Lava XIV. Urednica: Ivanka Zorić

Na marginama jesenskog zasjedanja opće skupštine UN-a New Yorku potpisan je sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda koji bi trebao smiriti napetosti nakon prijetnji Trumpa da će preuzeti Grenland. EU i Kanada pripremaju pravni okvir za tješnje partnerstvo koje je Ursula von der Leyen najavila kao pridruženo članstvo uniji. U Njemačkoj su na izborima u dvjema saveznim državama kršćanski demokrati kancelara Merza pretrpjeli težak poraz, osobito u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju gdje nisu uspjeli niti prijeći izborni prag. Nakon posljednjih vojnih operacija, jemenski hutisti postaju sve veća prijetnja prometu Crvenim morem. Govorimo i o završnici predizborne kampanje u BiH. Urednica: Jelena Maštruko

Analiziramo godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju unije. Donald Trump uzburkao je duhove u Ujedinjenom Kraljevstvu riječima da bi volio vidjeti "Ujedinjenu Irsku". Doma, u SAD-u njegova je popularnost na dosad najnižoj razini, samo sedam tjedana uoči izbora za Kongres. Velika Britanija pak, krenula je u novi politički obračun s Izraelom. Hutisti su blokirali crvenomorski tjesnac Bab el-Mandeb. I za kraj donosimo priču o upozorenjima da bi umjetna inteligencija mogla izbrisati ljudsku vrstu. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Što znači pobjeda krajnje desne stranke AfD u Saskoj-Anhaltu? Treba li očekivati uspjeh desnice i na izborima u Francuskoj? Kako je "najdesnija" talijanska premijerka od kraja II. svjetskog rata srušila rekord? Kako se Španjolska vlada nosi s migrantskim problemom. Bavimo se i ukrajinsko-ruskim ratom, ali prije svega počinjemo događanjima u regiji, pogrebom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Urednica: Ivanka Zorić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko…

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko…

Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje…

Usprkos najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će vrlo brzo donijeti konačnu odluku o pregovorima s Iranom, njegove odluke još nema. No pregovori s Teheranom se nastavljaju, potvrdio je američki državni tajnik Marco Rubio, unatoč upozorenjima Teherana da bi nastavak pregovora mogao biti doveden u pitanje zbog izraelske kopnene ofenzive u Libanonu. Dok se svakodnevni napadi na Ukrajinu i teritorije u Rusiji ili Ukrajini pod ruskim nadzorom nastavljaju, a Rusija najavljuje i novu eskalaciju - službeno definiranu kao sustavni odgovor, njemački je kancelar Friedrich Merz izašao s inicijativom da se Ukrajini, koja je imala, kako kaže, nerealne ambicije već prvog dana sljedeće godine pristupiti EU, da kao znak političke potpore poseban status u pristupnome procesu do ispunjavanja svih uvjeta i završetka pregovora. Mađarski premijer Peter Magyar već u prvim tjednima na vlasti trudi ispuniti predizborna obećanja - provesti reforme, popraviti odnose s Bruxellesom, odmrznuti europski novac, te demontirati…

Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana krenu bolje pa stanu, pa se međusobno napadaju unatoč primirju, pa blokiraju blokadu i onda opet u krug. Velike stvari najavljivane su za protekli vikend, međutim od svega ponovno ništa. Početkom tjedna Amerika je čak bombardirala iranske ciljeve, ali Iran ostaje u mirovnim pregovorima. Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova 1996., kad je obnašao funkciju ministra obrane. Zrakoplovima su upravljali članovi američke nevladine organizacije Hermanos al rescate čiji je vođa kasnije priznao da ga je obučavala CIA. I dok Donald Trump to naziva velikim danom i dodaje da eskalacije neće biti jer se Kuba raspada, iz Havane poručuju da je optužnica politički manevar bez ikakve pravne osnove. Najave moguće vojne operacije na Kubi, kao i nedavna iznenadna američka vojna operacija u Venezueli, ponovno su u fokus dovele Monroovu doktrinu. Trumpova administracija još…

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke,…

Dok u Iranu traje krhko primirje, upravo će ta zemlja i situacija u Hormuškom tjesnacu biti glavna tema dugo pripremanog i najavljivanog posjeta Donalda Trumpa Kini. A kako se sve ono što se događa u Iranu odražava na samu Ameriku? Cijene goriva na američkim crpkama divljaju, povjerenje u Bijelu kuću ubrzano kopni, a unutar nekoć monolitnog pokreta MAGA otvaraju se prve ozbiljne pukotine i sve to nakon američkog napada na Iran. O tome i smo razgovarali s kolumnistom portala Telegram, Đivom Đurovićem. U Velikoj Britaniji premijer Keir Starmer prolazi kroz zonu velikih turbulencija. Već načet zbog skandala oko imenovanja prijatelja Jeffreya Epsteina, Petera Mandelsona na mjesto veleposlanika u SAD-u, sad ga je dočekao i potop laburista na prošlotjednim lokalnim izborima. U Bosni i Hercegovini došlo je do promjene, no one u međunarodnom smislu. Dosadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt podnio je ostavku. Uoči odlaska podnio je i posljednje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nakon…

Je li kraj rata u Iranu napokon na vidiku - ključno je pitanje koje se sve glasnije postavlja nakon što je jučer američki predsjednik Donald Trump najavio završetak pregovora, a američki portali se raspisali kako je dogovor vrlo blizu. Zbog posljedica rata, američku operaciju u Iranu kritiziralo je nekoliko europskih čelnika, među njima posljednjih dana i njemački kancelar Friedrich Merz. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između njega i Donalda Trumpa, koji je zbog toga zaprijetio povlačenjem američkih vojnika iz Njemačke. O toj temi prilog je pripremio naš dopisnik iz Njemačke, Srećko Matić. Koliko uopće i gdje Amerikanci imaju vojne baze, koji je njihov značaj i kojom se logikom otvaraju ili zatvaraju? Američki predsjednik Donald Trump nije zadovoljan europskim reakcijama na sukob s Iranom - optužuje nekoliko europskih partnera da odbijaju bilo kakvu vojnu ili logističku podršku operacijama koje Washington vodi u Hormuškom tjesnacu protiv Irana. No, nije zadovoljan ni primjenom trgovinskog dogovora s…

Naša ekipa je bila u Dubrovniku na sastanku na vrhu Inicijative triju mora gdje je naglasak bio na gospodarskoj suradnji, a donosimo i razgovor s visokim političkim dužnosnikom iz ureda predsjednika Poljske, zemlje suosnivačice inicijative. Usred naftne krize o rata u Iranu Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEC, što bi moglo imati dugoročne posljedice. Bruxelles i Washington slažu se u osudama iranskog režima, ali ne i u načinima za njegovo obuzdavanje. Iz Bruxellesa se javio Tihomir Vinković. Je li Kuba doista, nakon Irana, sljedeća meta Bijele kuće? Analiziramo sa stručnjakinjom za Latinsku Ameriku, Lidijom Kos Stanišić. Urednik: Goran Ivanović

Primirje u Iranu je produljeno, no izlazak iz krize još se ne nazire. U Hormuškom tjesnacu ponovno su napadnuti komercijalni brodovi, njih tri, te su dva zaplijenjena. Donald Trump tvrdi da je Iran financijski poražen i da očajnički želi otvoriti tjesnac dok američke snage i dalje blokiraju iranske luke. Istodobno, Ukrajina je pokrenula tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba koji je s radom, oštećen u ruskom napadu, prestao u siječnju, a nakon te vijesti veleposlanici zemalja Europske unije odobrili su ključan zajam Ukrajini od 90 milijardi, kao i 20-i paket sankcija protiv Rusije. A kako pokrenuti protok nafte Hormuškim tjesnacem i osigurati brodski promet nakon završetka rata, razgovarali su u Parizu predstavnici više od 40 država. Jučer su ti razgovori nastavljeni u Londonu, na razini ministara obrane, a SAD nisu pozvane ni na jedan od tih sastanaka. Što se time želi pokazati i kakvu je poruku Donaldu Trumpu poslao njemački kancelar Friedrich Merz, iz Berlina javlja Srećko Matić. A rat u Iranu zaoštrio…

Rat u Iranu ušao je u novu fazu. Na snazi je dvotjedni prekid vatre između SAD-a i Irana. Počeli su pregovori, a stupila je na snagu potpuna američka pomorska blokada iranske obale. Prema dostupnim informacijama, u pregovorima je Iran, u zamjenu za prekid blokade, ponudio suspenziju nuklearnih aktivnosti na pet godina, naglašavajući svoje pravo na civilni nuklearni program nakon tog razdoblja. SAD inzistira na moratoriju od 20 godina na sve aktivnosti obogaćivanja uranija kao uvjet za trajno ukidanje sankcija. O pregovorima SAD-a i Irana razgovarali smo sa stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom. Iako predsjednik Trump tvrdi da je kraj rata, kojeg je na Bliskom istoku pokrenuo prije 47 dana, pri kraju, ni domaća ni svjetska javnost mu ne vjeruje. Od njega se odmiču neki Republikanci i mnogi nekadašnji apologeti MAGA pokreta, a u Kongresu su se pojavili ozbiljni pozivi za opoziv. Najviše je zgražanja međutim izazvao njegov verbalni napad na Papu te objava umjetnom inteligencijom generiranog prikaza na…

Četrdeset dana nakon pokretanja američko izraelskih napada na Iran, i sat i pol prije isteka Trumpova ultimatuma kojim je prijetio brisanjem cijele civilizacije koja bi se trebala prema njegovim prijetećim i nediplomatskim riječima vratiti u kameno doba, američki je predsjednik objavio privremeni prekid vatre na dva tjedna. Rezultat je to pakistanskoga posredovanja koje je predložilo plan o prekidu vatre na dva tjedna uz istodobno otvaranje Hormuškoga tjesnaca za plovidbu brodova, koja će se, kako to poručuje iranski šef diplomacije Abas Arakči, koordinirati s iranskim oružanim snagama. I Bijela kuća i Teheran, očekivano su, prekid vatre proglasile su svojom pobjedom, a izraelski premijer Netanyahu je objavio da se primirje ne odnosi na Libanon, dok istodobno nisu prestali ni izraelski napadi na Iran. U svojem ultimatumu Iranu predsjednik Trump je zaprijetio da će izbrisati cijelu jednu civilizaciju, na koju su Iranci izuzetno ponosni zbog višetisućljetne bogate povijesti i kulture koju baštine od…

I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog…

Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine…

Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na…

U središtu svjetske pažnje je novi rat na Bliskom Istoku i njegove posljedice. Cijene nafte skočile su pa se opet smanjile nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da se rat, zbog kojeg je gotovo stao izvoz nafte iz regije, bliži kraju. U međuvremenu Iranski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je u napadima uništeno gotovo 10 tisuća civilnih lokacija, te ponovio da je poginulo više od 1.300 civila. Iran i dalje ispaljuje projektile i šalje dronove na zaljevske zemlje, a Izrael jača napade na jug Libanona gdje je broj raseljenih premašio je 660 tisuća. Iransko je vijeće klerika izabralo novog ajatolaha, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija, sina ubijenog ajatolaha i tako pokazalo kontinuitet tvrde politike islamskog režima. Ubrzo nakon početka napada Izraela i SAD-a na Iran, počela su nagađanja o ciljevima vojnih operacija, a mnoge procjene govore da je svrgavanje postojećeg režima teško ostvariv bez kopnene invazije na zemlju. Svjetski mediji proteklih su dana izvijestili da Američka središnja…

Izraelsko-američki napadi na Iran nastavljaju se šesti dan, a Iran zauzvrat gađa Izrael i američke ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. Izrael istodobno napada Libanon. Odgođen je ispraćaj smaknutog ajatolaha Ali Hamenija, a još se čeka izbor njegova nasljednika. Kao najizgledniji kandidat navodi se Hameneijev sin, pedesetšestogodišnji Modžtaba. Ali kako je sve počelo? Iranska garda kontrolira Hormuški tjesnac kojim prolazi petina svjetske nafte. Trump obećava eskortu tankera i ne isključuje kopnene operacije. Dok CIA pregovara s Kurdima; Macron šalje nosač zrakoplova u Sredozemlje. O političkom ustroju Irana, posljedicama za energente, američkoj perspektivi, EU stavovima i regionalnim odnosima – razgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom. I u ovoj krizi nema iznenađenja iz Bruxellesa. Europska unija očekivano poziva na suzdržanost i izbjegavanje eskalacije sukoba. No jasno je da je i ova je kriza pokazala podjele i neslaganja među članicama Unije. Kakav je odnos Irana sa susjedima i u čemu se ta…

Ukrajina je ušla u petu godinu borbe protiv ruske agresije. Niti jedna strane nema dovoljnu snagu za prevagu. Koliko smo udaljeni od miru u Ukrajini za VIZU je komentirao direktora kanadskog think-tanka DisinfoWatch, Marcus Kolga. A Trump je spomenuo i Iran s kojim danas nastavlja pregovore. Iranci su unaprijed predali svoj prijedlog posrednicima iz Omana i tvrde da je dogovor moguć dok je njihova zemlja okružena ogromnom vojnom silom američkih pomorskih i zračnih snaga. Sve sada ovisi o odluci američkog predsjednika koji na raspolaganju ima nekoliko opcija, a već danas bi mogla biti donesena odluka: rat ili dogovor. Može li Friedrich Merz izvuci Njemačku iz krize i preuzeti lidersku ulogu u vremenima velikih geopolitičkih promjena? Na kongresu njegovog CDU-a , dobio je potporu na početku super izborne godine koja bi mogla biti turbulentna za Nijemce; i politički i ekonomski. Za VIZU govori suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Francusku politiku potresaju posljedice smrti krajnje desnog aktivista Quentina…

U Minhenu je prošli vikend održana sigurnosna konferencija, na kojoj je bilo 50-ak šefova država i vlada iz cijelog svijeta, ali i mnoge druge istaknute političke figure svjetske politike. Minhenski forum tradicionalna je platforma za globalni dijalog o najvažnijim pitanjima međunarodne sigurnosne politike, a ove godine se najviše bavila dramatičnom promjenom odnosa između Amerike i Europe. Nakon što američki državni tajnik Marco Rubio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dobio veliki pljesak, a vodeći ljudi EU isticali da Rubiov govor pruža potvrdu opstanka transatlantskog savezništva, bivšeg smo diplomata i političkog analitičara Božu Kovačevića pitali slaže si se s takvim ocjenama, ali i o očekivanjima je li moguć pomak u ukrajinsko ruskim pregovorima. Teheran je spreman prihvatiti sporazum sa SAD-im, ako se ukinu međunarodne sankcije Iranu, objavljeno je na nakon drugog kruga pregovora američkog i iranskog izaslanstva, održanog u utorak u rezidenciji omanskog veleposlanika pri UN‑u u Ženevi. No, unatoč…

Objava tri milijuna stranica dokumenata o Jeffreyu Epsteinu, osuđenom seksualnom prijestupniku, pokrenula je golemu lavinu diljem svijeta. Imena poznatih političara, rock zvijezda, poslovnih ljudi i dalje izlaze na površinu, a ona je posebice uzburkana u Velikoj Britaniji gdje se premijeru Starmeru zbog imenovanja Petera Mandelsona, Epsteinovog prijatelja, na mjesto veleposlanika u SAD-u, itekako ljulja stolica. Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedina zemlja u kojoj stižu ozbiljne posljedice za članove vlade ili državnog vrha. Ostavke su dali službenici u Slovačkoj, Francuskoj i Norveškoj, a nekoliko je država najavilo detaljne istrage o vezama vladinih ljudi s Epsteinom. Jedino država koja u kojoj zasad nema ostavki, je ona u kojoj se najviše zločina dogodilo - u Sjedinjenim Državama. Da otac Ghislaine Maxwell, pokojni medijski mogul Robert Maxwell, nije jedini milijarder koji se brine za medijsku slobodu, pokazuje slučaj kineskog milijardera iz Hong Konga: Jimmyja Laia. Brendiran kao istaknuti demokratski…

Uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Rusija i Ukrajina jučer (4.2.2026.) su u Abu Dhabiju počele novi, dvodnevni krug pregovora o završetku gotovo četverogodišnjeg sukoba. Bijela kuća optimistično je dočekala početak razgovora, iako Moskva i Kijev ustraju na nepomirljivim stajalištima, posebno kada je riječ o nadzoru nad istokom Ukrajine. Red konstruktivnih poruka, red prijetnji - tako bi se mogla opisati komunikacija američkog predsjednika i iranskih dužnosnika od početka trenutačno zatrtih prosvjeda u Iranu. Trump koji i poslije dvaju izgreda u Hormuškom tjesnacu kaže da se s Iranom pregovara, u regiju je poslao svojeg intimusa Stevea Witkoffa koji bi se sutra trebao sastati s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem u nastojanju da se dogovori novi nuklearni sporazum. Dok američka administracija još dogovara uvjete za trajni mir u Gazi, početkom tjedna otvoren je prvi put nakon privremenog primirja početkom prošle godine granični prijelaz Rafah, no za vrlo ograničeni i strogo…

Nakon što su agenti američke useljeničke službe u Minneapolisu tijekom ovomjesečnih akcija protiv ilegalnih useljenika ubili dvoje američkih državljana pljušte zahtjevi za neovisnu istragu i ostavke odgovornih. Guverner Minnesote Tim Walz pozvao je predsjednika Donalda Trumpa da povuče savezne snage iz Minneapolisa. Bijela je kuća u međuvremenu zamijenila zapovjednika ICE-a za Minneapolis Trumpovim savjetnikom za granice Tomom Homanom. Protuimigracijska politika u središtu je drugog mandata predsjednika Trumpa, no u sjeni događaja u Minnesoti, a i drugih globalnih događanja prošla je prošlotjedna odluka Trumpove administracije o obustavi izdavanja viza za građane iz čak 75 država - među kojima su primjerice Brazil, Rusija, Tajland ali i zemlje zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija. Bijela kuća kao razlog navodi smanjenje broja imigranata koji bi mogli ovisiti o socijalnoj pomoći, no mnogi sumnjaju u takvo objašnjenje. Ironično je da je gotovo polovica…

Godina dana je prošla od stupanja Donalda Trumpa na vlast, a kaos u svijetu zbog njegovih poteza sve je veći. Sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u potpunosti je zasjenjen situacijom oko Grenlanda i Trumpovim prijetnjama o preuzimanju tog otoka. Europska unija jučer je (21.1.2026.), kao odgovor na ono što se događa, zamrznula ratifikaciju trgovinskog sporazuma unije i SAD-a. Iako je Trump najavio odustajanje od carina, na današnjem će sastanku Europskog vijeća to pomno biti razmotreno, jer kad se radi o američkom predsjedniku, baš ništa nije sigurno. A kakvi će biti idući koraci Europske unije, za VIZU govori dopisnik Jutarnjeg lista iz Brisela, Augustin Palokaj. Američki predsjednik Donald Trump Trump neumorno niže kontroverzne poteze koji ne dopuštaju svijetu da predahne od stalnih iznenađenja i nevjerice, međunarodni poredak kolabira pred našim očima, kaže u razgovoru s Goranom Ivanovićem kolumnist portala Telegram Đivo Đurović, koji godinama prati američku politiku. Trumpova konferencija za…

U našoj današnjoj vanjskopolitičkoj emisiji analiziramo masovne i nasilne prosvjede u Iranu u kojima je više tisuća ljudi poginulo. Govorimo o tome zašto je Grenland toliko važan Sjedinjenim državama i kakve će posljedice prijetnje zauzimanjem tog otoka imati na NATO savez. Bavimo se i aktualnim stanjem u Pojasu Gaze, te položajem Palestinaca u izraelskim zatvorima - o svemu u Vizi , među ostalim, razgovaramo s predsjednikom Hrvatsko iranskog društva Irandustan Ebtehajem Navaijem, povjesničarom i HRT-ovim stručnjakom za bliski istok Dariom Špelićem, danskim vojnim analitičarom Hansom Peteomr Mikaelsenom, te izraelsko američkom odvjetnicom za ljudska prava Sari Baši.

Američka vojna akcija u Venezueli i otmica predsjednika Madura, sastanak tzv. Koalicije voljnih u Parizu, razgovori s predstavnicima civilnog društva u Izraelu teme su ovotjedne Vize.

U Božićnoj Vizi govorimo o diplomatskim aktivnostima pape Lava XIV, koji nastoji smanjiti napetosti u međunarodnoj politici, o nastojanjima Njemačke da se vrati na kormilo Europe, kao i o budućnosti NATO saveza, čije ubrzano naoružavanje je za jedne nužnost, za druge nepotrebna militarizacija. Bijela kuća ponovno je razljutila Dansku zbog namjere preuzimanja Grenlanda. Bugarska 1. siječnja ulazi u područje eura – bez vlade. O tome kako migracije oblikuju svijet i zašto ih ne trebamo promatrati kao prijetnju, već kao dio naše zajedničke budućnosti, za Vizu analizira jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za pitanja migracija i integracije, Anna Triandafyllidou.

Svijet su obišle snimke stravičnog terorističkog napada na proslavi Hanuke na plaži Bondaj u Sidneyu. Ubijeno je 16 ljudi, a vjerojatno bi žrtava bilo i više da neki od prolaznika nisu intervenirali. Dvojica napadača, od kojih je jedan ubijen, bili su motivirani ideologijom Islamske države rekao je australski premijer Antony Albanese. Tajlandsko-kambodžanski sukob ponovno je eskalirao osmog prosinca. Obje strane međusobno se optužuju za pokretanje sukoba i gađanje civilnih ciljeva. Poginulo je 30 ljudi; civila i vojnika, a više od 700 tisuća ljudi je raseljeno. Stotinu godina dug spor teško će se riješiti diplomatskim putem jer Tajland čekaju prijevremeni izbori, a pozivi Donalda Trumpa na prekid vatre ignorirani su. 59-devetogodišnji Jose Antonio Kast, po mnogočemu desničar nad desničarima, izabran je za predsjednika Čilea. Naslijediti će dosadašnjeg ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića, od kojeg je izgubio u drugom krugu prije četiri godine. O posljedicama promjena u čileanskom državnom vrhu…

Rat u Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom, ali istodobno traju i i intenzivne diplomatske aktivnosti s obje strane Atlantika. I dalje bez konkretnijih dogovora o miru. Donbas je ključna točka u pregovorima o miru, a sve je očitije da Vladimir Putin neće stati. Bijela kuća je objavila novu američku globalnu sigurnosnu strategiju, u kojoj je vrlo kritična prema Europi, Rusija se više ne spominje kao glavna prijetnja, a Kina se ističe kao glavni, dugoročni strateški i ekonomski konkurent Sjedinjenim Američkim Državama. O tome smo razgovarali s dopisnicom iz Pekinga ljubljanskog Dela, Zoranom Baković. Aktivisti izraelske koalicije 60 organizacija za mir i suživot jučer su u Tel Avivu upozorili na nasilje na okupiranim teritorijima koje doseže najviše razine u posljednjih nekoliko godina. Druga godina rata u Gazi dovela je do šireg, dubljeg i dosad neviđenog pogoršanja ljudskih prava Palestinaca. Razgovarali smo s jednim od aktivista iz organizacije „Gledajući okupaciji u oči" Doronom Majnratom. U Izraelu…

Ni najveći optimisti nisu očekivali da će razgovori američkih posrednika s predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju dovesti do smanjenja osvajačkih apetita Moskve u Ukrajini i približiti dvije strane pregovaračkom stolu, kao što se to nije dogodilo ni nekoliko puta ranije ove godine kada je Rusija odbijala američke prijedlog za prekid vatre. Mirovni pregovori se nastavljaju, a ukrajinski saveznici traže načine za nastavak učinkovite pomoći Ukrajini. Ponovno smo govorili o korištenju zamrznute ruske imovine kao instrumentom financiranja obnove Ukrajine. Za Hrvatsku radio to je komentirao politički analitičar Denis Avdagić. Europska komisija morala je pronaći način da zaobiđe mađarski ili slovački veto, pa je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Viktor Orban je zbog toga već najavio i tužbu protiv unije, a komisija bi u narednim mjesecima trebala predložiti i zabranu…

Nakon što su američki pregovarači Steve Wittkoff i državni tajnik Marco Rubio gotovo mjesec dana, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće, "tiho radili" na Trumpovu prijedlogu u 28 točaka za završetak rata u Ukrajini, sredinom prošlog tjedna u Kijev su stigli visoki predstavnici Pentagona kako bi ukrajinskog predsjednika upoznali sa sadržajem prijedloga koji je usuglašavan s ruskom stranom, a koji od Ukrajine traže velike ustupke. A kako je došlo do ovog trenutka u ratu u Ukrajini? O povijesnom kontekstu i o najvažnijim događajima i okolnostima u samostalnoj Ukrajini koji su doveli do rata razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u Moskvi i političkim analitičarem Božom Kovačevićem. Europska je Unija reagirala na Trumpov mirovni plan isticanjem njoj neprihvatljivih točaka prijedloga, u prvom redu mijenjanju granica silom, neprihvatljivosti uskraćivanja prava Ukrajini na članstvo u NATO Savezu i ograničavanju broja njezinih vojnih snaga. I njemački je kancelar Fridrich Merz kritizrao predloženi prijedlog. O…

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se odobrava plan Donalda Trumpa za završetak rata u Gazi, a uključuje i slanje međunarodnih snaga. Ta se rezolucija, nakon prihvaćanja prve faze plana o prekidu vatre i oslobađanju talaca, smatra vitalnom za ozakonjivanje prijelazne uprave. Suzdržane su bile Rusija i Kina, a Donald Trump oduševljen je činjenicom da je rezolucija prihvaćena. Kontroverzni milijarder, seksualni prijestupnik i pedofil i nakon smrti podiže prašinu. Objavljene su poruke e-pošte u kojima piše da je Donald Trump znao za djevojke koje su seksualno iskorištavane i da je proveo nekoliko sati s jednom od žrtava. Demokrati su zatražili od ministarstva pravosuđa objavu svih dokumenata, što je odobreno. A čak je i sam Trump promijenio svoje stajalište, pozvavši zastupnike da glasaju za objavu dokumenata. Nakon što je u Ukrajini otkrivena korupcijska afera u energetskom sektoru na visokoj razini u koju su uključeni najbliži suradnici predsjednika Volodomira Zelenskog, ukrajinski je…

Veliki skandal potresa BBC nakon što su zbog uredničkog propusta u dokumentarnom programu odstupili glavni direktor Tim Davie i urednica informativnog programa Deborah Turness. O tome smo razgovarali s neovisnim komentator iz Londona Tinom Radovanijem, koji je više od 20 godina radio u BBC-jevu odjelu za strategiju. Klimatski ciljevi Ujedinjenih naroda sve su dalji i dalji, najveći zagađivači SAD, Kina i Indija izostali s klimatske konferencije COP30 koja se održala u brazilskom grad Belemu. Gotovo 80% svjetske trgovine naftom odvija se morima i oceanima. Manji, i stariji tankeri često su dio zloglasne „flote iz sjene“. Stari tankeri imaju veću vjerojatnost od nesreće i izlijevanja nafte, a po nekim procjenama sanacija štete izlijevanja jednog takvog tankera mogla bi biti veća od milijarde eura. Zbog toga nijedna luka, uključujući i ruske i iranske, neće prihvatiti brodove bez osiguranja. Tu u priču ulaze male i nepoznate osiguravajuće kuće koje traže pravne rupe ili slabo regulirana tržišta. O tome smo…

Politika proširenja ključno je sredstvo za jačanje jedinstva Europe suočene s rastućim geopolitičkim izazovima, ističe se u izvješću Europske komisije o politici proširenja unije koje je predstavljeno u utorak. Uz jasan napredak Albanije i Crne Gore u ispunjavanju kriterija za ulazak u Uniju te Ukraine i Moldove, upozorava se ostale države zapadnog Balkana - Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu te Kosovo da su potrebne puno brže reforme kako bi se približile članstvu. Srbija je i dalje posvećena putu prema Uniji i ozbiljno će razmotriti zahtjeve Bruxellesa, komentirao je predsjednik Aleksandar Vučić poruke Europske komisije, dok je politička kriza u Srbiji ponovno na točki vrenja. Prošle je subote u Novom Sadu održan komemorativni skup na kojem je oko 150 tisuća ljudi obilježilo godišnjicu tragedije u kojoj je 16-tero ljudi izgubilo život u padu nadstrešnice. Vučić je prosvjed proglasio debaklom, obećao prijevremene izbore i pojavio se na skupu svojih pristaša. New York je dobio prvog…

Nakon što je u sukobu s Romima u Novom Mestu smrtno stradao poznati lokalni ugostitelj - Slovenija je odlučila nešto promijeniti. Premijer Robert Golob na izvanrednoj je sjednici gradskog vijeća Novog Mesta najavio davanje većih ovlasti policiji, strožu kaznenu politiku - pogotovo za recidiviste kaznenih djela i nasilnike - te izmjene socijalne politike prema Romima koji se ne drže zakona. S valom nasilja je, nakon što je u sukobu sa skupinom Turaka, izboden mladić u Podgorici, suočena i Crna Gora. Bijes građana prelio se na ulice, a vlada uvodi strože zakone o migrantima, pa je tako ukinut i bezvizni režim za turske građane. Europska unija i SAD su - prvi put u drugom Trumpovom mandatu - sinkronizirano pojačale sankcije Rusiji. Američke se odnose na naftne divove Rosnjeft i Lukoil, a europske na flotu iz sjene, kriptovalute koje omogućavaju zaobilazno trgovanje, te na ruski plin. Nekoliko državnih naftnih divova iz Indije te velikih kupaca iz Kine - koje su sada najveće uvoznice ruske nafte objavilo je da…

Novog američko-ruskog sastanka na vrhu, na kojem se očekivao iskorak prema miru u Ukrajini, neće biti tako skoro, poručila je Bijela kuća. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne želi trošiti vrijeme na beskorisni sastanak s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Kremlj ne odustaje ni od jednog od svojih političkih i vojnih ciljeva zbog kojih je pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ukrajina će biti jedna na najvažnijih tema i na današnjem (23.10.) Europskom Vijeću. 27 čelnika članica EU u ovim trenucima se okupljaju se u Bruxellesu kako bi razgovarali o: obrambenoj spremnosti, podršci Ukrajini i zamrznutoj imovini Rusije, konkurentnosti povezanoj sa zelenom tranzicijom i priuštivom stanovanju. Ubrzo nakon što je na snagu stupila prva faza sporazuma o prekidu rate u Pojasu Gaze ispregovaranog pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa i bliskoistočnih posrednika, Izrael je izveo niz zračnih napada na jug Gaze kao odgovor na Hamasove napade na izraelske vojnike te je najavio obustavu dostave…

Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon više od dvije godine stravičnih razaranja površinom male palestinske enklave i velikog broja žrtava tek će biti otkriven kada se krenu raščišćavati tone i tone betona urušenih zgrada. Nakon što je prekid vatre stupio na snagu, na redu je razrada pojedinosti daljnje faze mirovnog sporazuma, koje uključuju i razoružanje Hamasa. U Siriji su održani izbori prema tzv. neizravnom odnosno delegatskom modelu, kojima se osporava demokratska vjerodostojnost, no nove prijelazne vlasti tvrde kako je riječ o prijelaznome rješenju, a da će novi parlament pripremiti sve potrebno za izravne izbore u sljedećih tri do pet godina. Dok je svjetska javnost bila fokusirana na postizanje mira na Bliskom istoku, rat u Ukrajini se nastavlja snažnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, a predsjednik Zelenski nastoji uvjeriti američkog predsjednika na ozbiljniji pritisak na Moskvu i dostavu krstarećih raketa dugog dometa…

Noćas je u Egiptu postignut sporazum o prvog fazi američkog mirovnog plana za Gazu. A kako je objavio Donald Trump, izraelski taoci trebali bi biti oslobođeni u ponedjeljak. Je li to početak kraja rata koji traje već dvije godine i konačni prestanak patnje u Gazi govorimo u današnjoj emisiji baš kao i o tome tko bi, prema prijedlogu Donalda Trumpa, trebao upravljati Gazom u budućnosti. U Francuskoj je još jedna premijer podnio ostavku, a Česi su se na parlamentarnim izborima odlučili za potpuni zaokret i odabrali krajnje desnu opciju. I dalje traju uzajamni rusko-ukrajinski napadi, a uskoro bi put Ukrajine mogli i američki projektili.

Analiziramo je li primirje u Pojasu Gaze konačno na vidiku, mogu li uspjeti mirovni napori američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bavimo se i odnosima Hrvatske i Mađarske nakon verbalnog rata koji se zahuktao zbog ozbiljnih optužbi Budimpešte o hrvatskom ratnom profiterstvu, u kontekstu opskrbe energentima. Govorimo i o Moldaviji , gdje je pobjedu na izborima odnijela proeuropska stranka, na veliko nezadovoljstvo Rusije.

Novi val priznanja države Palestine pojačao je međunarodnu izolaciju Izraela zbog nastavka sustavnog razaranja u pojasu Gaze i patnje civila, a ruske vojne provokacije šire se istočnim krilom NATO-saveza i povećavaju napetosti u tom dijelu Europe. U središnjem dijelu emisije u razgovorima s našim gostima detaljno analiziramo porast političkog nasilja u Sjedinjenim Državama nakon ubojstva utjecajnog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, a podsjećamo i na burnu povijest američkog političkog nasilja te predstavljamo suprotstavljene pokrete MAGA i Antifa.

U današnjoj Vizi donosimo: Neovisni tim stručnjaka UN-a utvrdio je da Izrael u Gazi provodi genocid, razgovarali smo s dr. Linom Quasem Hassan - palestinskom liječnicom iz Izraela i predsjednicom tamošnjeg ogranka organizacije Liječnici za ljudska prava, imamo i intervju s čelnicom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom, donosimo analizu posljedica ubojstva krajnje desnog američkog aktivista Charliea Kirka, te se bavimo i najnovijim razvojem događaja na istoku Europe i posjetom hrvatskog izaslanstva Siriji.

Ratovi bez stanke bjesne punom snagom, a diplomatski napori i dalje ne daju rezultate. Ruski dronovi nad Poljskom sve su podignuli na još opasniju razinu, a poljski premijer Donald Tusk najavljuje aktivaciju čl. 4 Sporazuma NATO-a, koji traži službene konzultacije unutar saveza. Ulazak ruskih dronova u Poljsku osudila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom. Izraelski napad na Dohu i čelništvo Hamasa dodatno je uzburkao i ovako nemirne vode Bliskog istoka. A humanitarna kriza u Gazi i nastavak izraelske vojne operacije ne posustaju.

U VIZU govorimo o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku izraelskim napadom na Iran i iranskim odgovorom te o katastrofalnom humanitarnom stanju u Pojasu Gaze koje je postalo medijski gotovo nevidljivo nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otvorio novi front. U Kanadi je održan sastanak na vrhu G7 na koji je stigao ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski s namjerom da u izravnom razgovoru pridobije američkog predsjednika Donalda Trumpa za snažnije sankcije prema Rusiji u trenutku pojačanih napada na ukrajinske gradove. No, Trump je prijevremeno napustio Kananaskis i očekivani sastanak nije realiziran. Zelenski se, međutim, obratio sudionicima dvadesetog jubilarnog sastanka think tanka GLOBSEC na kojemu se raspravljalo o preuzimanju europske odgovornosti za usmjeravanje kaosa u kojemu trenutačno živimo. Buran tjedan imao je američki predsjednik i kod kuće, gdje su nastavljeni prosvjedi protiv Trumpovih politika, a u Minnesoti se dogodilo politički motivirano ubojstvo zastupnice demokratske stanke…

U VIZI poslušajte: U Los Angelesu danima neredi i prosvjedi zbog imigracijskih racija, a na prosvjednike je predsjednik Trump poslao vojsku. Uz to, s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem analiziramo Trumpov odnos s multimilijarderom Elonom Muskom nakon razmjene uvreda na društvenim mrežama. Dok Izrael nastavlja napade na Gazu, raste broj poginulih Palestinaca koji traže humanitarnu pomoć. Pozornost javnosti privukla je akcija propalestinskog pokreta solidarnosti Freedom flotile u kojoj su aktivisti, među kojima i Greta Thunberg, pokušali probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze. Umjesto dogovora o prekidu vatre - ruski napadi na Ukrajinu postaju sve žešći. Za to vrijeme, Europa dogovara novi paket sankcija. Koji su ciljevi konferencije UN-a o oceanima koja se odvija u Nici te kako se klimatske promjene odražavaju na Afriku? Nova njemačka vlada također je počela provoditi restriktivniju politika migracija. Urednica: Ana Krolo Molnar

Spektakularni ukrajinski napad na ruske vojne baze tisućama kilometara istočnije i sjevernije od bojišta, bacio je u drugi plan novi krug rusko-ukrajinskih pregovora, koji bi trebali dovesti do prekida sukoba. Koji su osnovni uzroci krize, bez čijeg rješenja ruska strana neće pristati na mirovne pregovore - za VIZU je komentirao povjesničar i novinar Dario Špelić. Gaza je "pakao na zemlji". Privremeno je obustavljena podjela humanitarne pomoći stanovnicima Gaze koju je preuzela izraelsko-američka zaklada za Gazu nakon već trećeg oružanog napada izraelske vojske na ljude koji su stajali u redu i čekali pomoć. Na snagu su stupile američke carine od 50% na uvoz željeza i aluminija. Povećanje se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine države koja je dosad sklopila sa SAD-om privremeni trgovinski sporazum. Američki predsjednik Trump smatra da ima ovlasti da carinama smanji trgovinski deficiti jer to spada u "nacionalno izvanredno stanje" dok je američki trgovački sud presudio da je…

Jesu li Ukrajina i Rusija blizu dogovora dok jačaju napadi s obje strane? Rat u Ukrajini prelijeva se i na susjedne zemlje. Finci poručuju da se ne boje Rusije! Za VIZU govori finski povjesničar i autor knjige Povijest Finske Henrik Mejnander. Napadi jačaju i u drugom kriznom svjetskom žarištu - Pojasu Gaze. Neke su europske države pooštrile kritike Izraela zbog ubijanja civila, a prvi put to je jasno izrazila Njemačka. Najveća svjetska humanitarna kriza po ocjenama Ujedinjenih Naroda - je ona u Sudanu. Za VIZU o tome ratu koji je raselio više od 10 milijuna ljudi govori novinar i pisac Hrvoje Ivančić. Američki predsjednik Donald Trump odgodio je carine Europskoj Uniji nakon burnog tjedna zvučnih izjava i, njegovih već uobičajenih obrata. Trump se od početka mandata obračunava sa svime koje smatra povezanima s bivšom administracijom. Posljednje na udaru našlo se sveučilište Harvard koje Trump smatra uporištem antisemitizma. Urednik: Braslav Bradić